Iranski bāgh (vrt)

 Iako, prema nekim iranskim mitovima, prvi koji sakupljaju i kultivišu u a Bāgh (Garden) sjeme cvijeća i voća uvoze iz planinskih područja je Manuchehr, Kings of dinastije Pishdādiyān, neki istoričari identificirati Iranke u doba migracije i pionir racija Bāgh Iranski.



Ove žene stvorio ovih vrtova kako bi se osigurala, u zdravom i utješno okruženju, stalnu dostupnost hrane, kao i da odgovori na potrebu da se moći računati na naselje u periodu trudnoće. Drugu svrhu ove kreacije je da podstakne nomadski ljudi, stalno u potrazi za lovišta ne tukli, da se posvete poljoprivredu i stočarstvo. Kasnije, ovo Bāgh takođe su preuzeli dekorativnu i estetsku funkciju.

Prema raznim arheološkim dokazima, najstariji model chahār bāgh pronađen je u Pāsārgād-u i predstavlja jednu od inovacija u periodu Kira Velikog.

Kako Arthur Pope navodi: "U uglu uma svakog iranskog, postoji bašta". U mitovima drevnog Irana, čempres je bio najsvetiji od drveća. Kaže se da je Zoroaster zasađeno dva čempresa u Kashmar, koji bi od sada biti stara tri hiljade godina, sa svoje ruke. Čak i Ahemenidski kraljevi smatraju čin poseda čempresa golim rukama kao izvor ponosa. Kasnije, u islamskom misticizmu, to će biti ravno drvo koje se smatra svetim. Osim toga, lišće ovoga će se upoređivati ​​sa rukama. Na isti način, muslimani smatraju da zelena boja predstavlja boju prosperitetne vegetacije i regeneracije prirode.

Il Bāgh To je za Irance sveti okruženju, preobraženje raja, čija je simboličan i mističan smisao je jednako značenje samog života, na krajnji cilj, prethodno postojanje, vječnost, zemaljskog manifestacija nebeskog svijeta.

I chahār tāgh i chahār bāgh Iranci, sa svojim podjela na četiri mjesta, se ponavljaju iranski arhitekture i zasnivaju se na koncepciji svijeta podijeljena na četiri ugla njegovih drevnih Iranaca.

I Bāgh Iranci su izgrađeni sa različitim vrstama vegetacije, uglavnom u ravninama, na padinama brda ili oko ribnjaka. Na kraju ove faze zgrade su izgrađene u ovom okruženju.

Da bi se pristupilo svakom prostoru, neophodno je prolazak kroz druga mesta; sve to, da odražava koncepte kontinuiteta i hijerarhije vezane za razmišljanje o svetu io duhovnom i društvenom sistemu koji je tipičan za Irana.

Osnovna struktura a Bāgh Iranac ima ulaz i vanjsku fontanu. Jednom su prošli vestibule i glavnu osu (masir-e chahār bāgh), stižete do glavne zgrade.

ovo Bāgh, u zavisnosti od okruženja, vegetacije i funkcije, deli se na: bāgh-e miveh (voćni vrt), bāgh-e tafarrojgāh (rekreativna bašta), khāne bāgh (vrt koji sadrži kuću unutar nje), bāgh-e sokunatgāhi-hokumati (bašta koja se koristi i za rezidencijalne i vladine aktivnosti), bāgh-e hokumati (bašta koja se koristi za vladine aktivnosti) e bāgh mazār (bašta koja sadrži grobnice).

I Bāgh i drugi iranski umjetnosti duboko su isprepleteni, do te mjere da su metafore i poređenja koje koriste vrtova, cvijeća i biljaka uključenih u iranski poeziji posebno mjesto.

Il Bāgh često se nalazi u miniaturi i na iranskim tepisima. Jedan od prvih tepiha koji prikazuju a Bāgh to je bio Farsh-e Bahārestān, Tkiva - u cilju Khosrow II - sa svile, zlata i srebra i ukrašena dragim kamenjem, koji je dominirao u ogromnom sali Taq Kasra.

Neki slavni primeri Bāgh Iranci su: Bāgh-e Eram, Jahān Namā, Bāgh-e Nārenjestān-e Qavām u Shirāz; Chahār Bāgh, Bāgh-e Hasht Behesht (neki od vrtova koji datiraju iz vremena Safavida) a Esfahan; Bāgh-e Elgoli u Tabriz; Bāgh-e Fin u Kāshan; Bāgh-e Shāhzādeh do Māhān (Kermān); Bāgh-e Dowlatābād u Yazd; Bāgh-e Golshan u Tabasu.


SEE ALSO

BAGH-E ERAM

HASHT BEHESHT

Palata El-Goli

Vrt Fin

uncategorized