"Od Matere do Tusa" na Matera 2019 događajima

Europska kulturna prijestolnica Matera 2019

"Od Matere do Tusa" na Matera 2019 događajima

Stopama Antonija Raffaelea Giannuzzija između Italije i Irana.

Hiperbola koja definira Antonija Raffaelea Giannuzzija "Markom Polom" grada Sasija, ali do određene tačke. Priča o materanskom generalu perzijskog šaha u periodu dinastije Qajar miriše na Orijent i avanturu. Ali krenimo redom. Povodom proslava posvećenih Ujedinjenju Italije, grad je, predlaganjem niza neobjavljenih dokumenata, ponovo otkrio život dostojan romana jedinog Lukanca koji je učestvovao u ekspediciji Tisuća, Giambattista Pentasuglia.

Isto bi se moglo reći i za Antonija Raffaelea Giannuzzija, rođenog u Materi 1818. godine.

Poput Pentasuglije, učestvovao je u Prvom ratu za nezavisnost. Dok je napuljski kontingent poslan na podršku Carlu Albertu bio je pozvan, on je krenuo naprijed, a slijedi general Guglielmo Pepe. Bio je dobrovoljac u Mletačko-napolitskoj legiji, 1848-49. Okvirni izbor vrste života koji je vodio do njegove smrti u Teheranu u 1876-u.

U odbrani Republike Daniele Manin i Niccolòa Tommasea, koje su krajem kolovoza osvojili Austrijanci 1848-om, Giannuzzi maturantski broj 13, unaprijeđen je u podoficira. Ali u Veneciji je to takođe bilo zabranjeno. Uslijedila je sudbina mnogih prognanika koji su se uputili na Maltu ili, preko Krfa, u Grčku. Sa kalabrijskim oficirom Sanbiase, danas opštinom Lamezia Terme, Francescom Matarazzom, Luigijem Pesceom i Benedetto Barbarom, Giannuzzi se upustio u avgustinski 21 "Buon Sorte". Nakon sto je zaustavio u Brindisiju, oktobra 1848 slijetanjem u Patras, zatim na tragu onih koji su se borili za nezavisnost Grčke, transfer u Atinu.

Ovde su izgnanici obično stupili u kontakt sa britanskim agentima koji su u septembru 1850-a, po svemu sudeći, poslali Giannuzzija i ostale u Carigrad. Primio ih je ambasador Lord Stradfort de Rédcliff. Saznali su da su se mogli pridružiti osmanskoj vojsci, bez obaveze da prihvate islamsku vjeru; međutim, kako je Kur'an zabranio poslušati strane vojnike, trebali su pretpostaviti muslimansko prezime. Nisu bili toliko očajni da bi morali pobjeći od svoje prošlosti do te točke.

Kroz Legiju Perzije u Carigradu odlučili su se za udaljeniji Teheran. Odabrali su stvarnost koja im nije postavljala ponižavajuće uvjete kao status prognanika, ili zemlju koja se kroz Qajar dinastiju otvarala prema zapadu. Angažirani su kao instruktori kraljevske vojske, brzo se izjašnjavajući. Giannuzzi u 1856-u stekao je stepene Yavara, majora, i u 1860 pukovnika. Po smrti Luigija Pescea, on je zauzeo njegovo mjesto, preuzevši mjesto glavnog zapovjednika europskih instruktora pješadijske regije, konačno je u njega promaknut Sertipe, odnosno General.

Protagonist tadašnje kulturne živosti Irana bio je Scià Naseroddin, prvi perzijski vladar koji je posjetio Evropu, gdje je u ranim godinama otkrio tehnologiju, fotografiju. Suveren koji je otvorio veleučilište Dar al Funoon, prvi moderni univerzitet Teherana, dobro je razmišljao kako dokumentuje ne samo crtežima i pisanim izvještajima o zdravlju svoje zemlje, već je dobro koristio medij koji nije lagao i do tada nepoznato u njegovoj zemlji. U 1858-u je organizirao niz misija. Na čelu su im bili Luigi Pesce i Antonio Giannuzzi.

Pioniri kroz koje je Zapad otkrio vrlo rijetke slike nepoznate zemlje. Iako je malo poznato, to je stranica koja je ušla u istoriju fotografije svih vremena. Važno za Iran, jer su to njegovi prvi fotografski dokumenti. Upoznatljiva za Italiju, jer je Perziju učinila poznatom u svijetu, također kroz naknadne ekspedicije. Giannuzzi je presudno doprinio pisanju ove uzbudljive priče koja je sada jasna, on je bio i prvi fotograf i filmski dokumentarac iz Matere.

Ova izložba predstavlja slike sakralnih mjesta u gradu Mashhadu popraćene zbirkom koja sadrži deset fotografija Antonia Raffaelea Giannuzzija sačuvanih u arhivu Palazzo Golestan u Iranu.

Zahvaljujemo dott. Pasquale Doria za svoj dragocjeni doprinos realizaciji ovog projekta.

 

inauguracija:

Subota 05 Oktobar

17.00 sati

U hipogeumu Piazza di San Francesco u Materi