Saadi (Abu Mohammad Muslih Ibn Abdullah Saàdi Shirazi
Saadi (Sa῾)od) od Shiraza čije je puno ime Abu Mohammad Mosharraf Al-Din musliman Ben Abdallah Ben Mosharraf, poznat pod pseudonimom Saadi, rođen je u shiraz 1184. Ovaj iranski pjesnik, pisac i poznati govornik ima imena kao što su: "Afsah Al-motakallemin", majstor elokvencije, "Sheikh Ajall", Veliki mudrac i autor je besmrtnih djela poput "Bustān" (Voćnjak) i „Golestān“ (Ružičnjak).
Jedna od Saadijevih briljantnih karakteristika je ta što izvlači moralnu pouku iz najjednostavnijih događaja u svom životu. Saadi vidi pogreške i nedostatke, i daleko od bilo kakve zlonamjerne kritike, u svojim pjesmama pokušava predložiti bolje običaje i pravila uvijek imajući na umu pitanje veze između čovjeka i Boga. Saadi u svojim djelima govori o svojim putovanjima po Aziji centralna, Indija, Sirija, Egipat, Arabija, Etiopija, Palestina i Maroko. Ostali su svezaci i razna njegova djela, ali najvažnija su: "Golestān" u elegantnoj prozi i na aktuelnom perzijskom jeziku i "Bustān" u stihovima, na temu morala i pravila života i Divān pjesama koji sadrže: qasideh (pjesme s mono rimama-odama), gazal (tekstovi) i prekrasni katreni. Pored perzijskih pisaca, njegova su djela utjecala i na zapadnjačke, uključujući Waltera i Goethea.
Neka Saadijeva djela prevedena su na talijanski, među njima možemo spomenuti knjigu pod naslovom "Meshkin sim"Ili" Srebro siromašnog srca: sto jedan gazal " Setrag Manoukian.
Saadi je imao neporeciv utjecaj na perzijski jezik; do te mjere da postoji izuzetna sličnost između današnjeg perzijskog i jezika koji pjesnik koristi.
Njegova su djela dugo bila predmet proučavanja na institutima i starim školama kao izvor nastave perzijskog jezika i književnosti, a mnoge uobičajene poslovice na perzijskom jeziku proizlaze iz njegovih djela. Bio je prvi perzijski pjesnik čiji su spisi prevedeni na jedan od evropskih jezika. Prvi prijevod Golestana na talijanski jezik datira iz 1873. godine, popraćen je objašnjenjima Gherarda De Vincentiisa, a nakon toga Italo Pizzi 1889. godine objavio je svoju verziju Golestana. Mnogi pjesnici i pisci koji govore perzijski oponašali su njegov stil.
Saadijeva opera kasnije je inspirisala i muziku, a mnogi od njegovih gazala su otpevani. U čast Saadija, u Iranu je prvi dan mjeseca Ordibehesht, dan početka sastava Golestān, nazvan "danom Saadi". Brojni književni i kulturni instituti nikli su pod imenom Saadi i oni uvijek u njegovo ime organiziraju književne konferencije u Iranu i širom svijeta.
Njegov nestanak dogodio se 1291. godine, a mauzolej ovog velikog iranskog pjesnika nalazi se u "Saadieh"u gradu shiraz.
SEE ALSO