Ustav Islamske Republike Iran

Odobreno 1980. - Revidirano 1989. godine

PRVI DIO - Opšti principi

Član 1

Državu Iran je islamska republika da je iranski narod na osnovu tradicionalnih vjera u Vladi istine i pravde [otkrila] u Kur'anu, nakon pobjede Islamske revolucije koju je predvodio ajatolah Al-Uzma Imame Homeinija, ima odobren od strane Nacionalnog referendumu održanom 10 i 11 13581 Farvardin (odgovara marta 30 31 i 1979), datum se poklapa sa 1 i 2 dan Jomadi al-Awwal 1399, izražavajući pozitivan glas ratifikacije od strane većine 98,2 % birača.

Član 2

Islamska Republika je sistem zasnovan na veri u sledećim principima:

1. Monoteizam (izražen u izjavi: "nema boga osim Boga"), suverenitet i zakon kao pripadajući isključivo Bogu, i potreba da se čuvaju njegove zapovesti.

2. Divina2 Otkrivenje i njegova osnovna uloga u određivanju zakona.

3. Resurrection3 i njegova konstruktivna uloga u usavršavanju koja vodi čovečanstvo prema Bogu.

4. Božanska pravda u stvaranju i zakonu.

5. LMamato4 kao neprekidna vožnja i njegova osnovna uloga u kontinuitetu islamske revolucije.

6. Dostojanstvo čoveka i plemenitih ljudskih vrijednosti, i slobodna volja osobe sa odgovornošću koja je prati pred Bogom.

Islamska Republika predviđa uspostavljanje pravosudne, političke, ekonomske, socijalne i kulturne nezavisnosti i nacionalnog integriteta kroz:

a. Kontinuirani interpretativni napor (Ijtihad) kvalifikovane islamske jurisdikcije, koji se na temelju Korana koristi na osnovu tradicije nepogrešivog (prorok, Fatima Zahra i dvanaest Imama).

b. Upotreba nauke i tehnologije i rezultata najnaprednijih ljudskih iskustava i napora usmjerenih ka razvoju muškaraca u omogućavanju njihovog daljnjeg napretka.

c. Odbacivanje svih oblika ugnjetavanja, njihovog nanošenja i ostavke na njih, i poricanja tiranije, njegovog nametanja kao od prihvatanja.

Član 3

Država Islamske Republike Iran ima obavezu da postigne ciljeve utvrđene u članku Art.No.2 i preduzima sve svoje napore da postigne sljedeće ciljeve:

1. Stvaranje povoljnog okruženja za rast etičkih vrlina zasnovanih na veri i posvećenosti i borbi protiv svakog aspekta poroka i korupcije.

2. Podizanje opšteg nivoa svesti stanovništva na svim poljima kroz pravilnu upotrebu štampanih medija, masovnih medija i drugih medija.

3. Slobodno obrazovanje i fizičko vaspitanje za sve na svim nivoima; promociju i širu difuziju visokog obrazovanja.

4. Unapređenje duha istraživanja, preduzetništva i inicijative u svim naučnim, tehničkim i kulturnim sferama, kao iu islamskim studijama, kroz stvaranje istraživačkih centara i podsticanje naučnika.

5. Potpuno odbacivanje kolonijalizma i sprečavanje stranih interferencija.

6. Otkazivanje svih vrsta despotizma i autokratije, i svaki pokušaj monopolizacije vlasti.

7. Garancija političkih i socijalnih sloboda u okviru zakona.

8. Učešće cele populacije u određivanju njihove političke, ekonomske, socijalne i kulturne sudbine.

9. Eliminisanje bilo kakve neprihvatljive diskriminacije i stvaranja jednakih mogućnosti za sve, u svim materijalnim i duhovnim sferama.

10. Uspostavljanje odgovarajućeg administrativnog sistema i ukidanje suvišnih državnih agencija.

11. Puna jačanje osnova nacionalne odbrane kroz javnu vojnu polugu u cilju očuvanja nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i islamskog sistema zemlje.

12. Programiranje robustan i uravnotežen ekonomski sistem, u skladu sa islamskim normama, za izgradnju blagostanja, iskorjenjivanje siromaštva, ukidanje svih vrsta deprivacije na hranu, stanovanje, zapošljavanje i zdravlje, kao što je takođe i na opšte proširenje socijalnog osiguranja.

13. Garancija samozadovoljstva u oblasti nauke, tehnologije, industrije, poljoprivrede, vojnih poslova i sl.

14. Garancija svih višestrukih prava građana, i muškaraca i žena, pravične pravne zaštite za sve i jednakosti svih pred zakonom.

15. Širenje i jačanje bratstva među muslimanima i saradnja svih komponenti stanovništva.

16. Usvajanje spoljne politike zasnovane na islamskim kriterijumima, bratskoj posvećenosti svim muslimanima i bezrezervnoj podršci raseljenih i potlačenih naroda svijeta.

Član 4

Svi građanski, kriminalistički, finansijski, ekonomski, administrativni, kulturni, vojni, politički i drugi zakoni i svi propisi moraju se zasnivati ​​na islamskim pravilima. Ovaj član se odnosi apsolutno i univerzalno za sve ostale članove Ustava, kao i svim drugim pravilima i pravila, i islamski pravnici koji čine Vijeće Guardiani5 su sudije u ovom pitanju.

Član 5

U vreme kada je Dvanaesti Imam (Bog ubrza njegov parousia) ostaje u okultaciji, u Islamskoj Republici Iran zaštite poslovanja i orijentaciju ljudi povjerena odgovornost islamske pravnik (Faqih) 6 pravedan i pobožni, znalac njegovog uzrasta, hrabar, inicijativa i administrativne veštine, koji ovaj zadatak obavlja u skladu sa Art.107.

Član 6

U Islamskoj Republici poslove u zemlji će se upravljati u skladu sa glasova ljudi je kroz izbor predsjednika Republike, Skupština predstavnika Islamica7, članovi vijeća, bilo putem referenduma kao što je predviđeno u drugim članovima Ustava.

Član 7

U poštovanje Kurana recepata, "Za svoje poslovanje oni savjetuju jedna drugu" (42: 38), i "zastupnika zajedno s njima" (3: 152), glavni donošenja odluka i upravnih tijela u zemlji su savjeti: l ' Islamska skupština, Regionalni saveti, pokrajinski saveti, općinska vijeća, susedstvo, okrug, selo itd. Nadležnosti, formalnosti ustava, jurisdikciona područja i odgovornosti ovih Vijeća utvrđuju se ovim Ustavom i zakonima koji proizilaze iz njega.

Član 8

U Islamske Republike parolu da čine dobro i odvraćanja od činjenja zla je dužnost dužnost pojedince u njihovim međusobnim odnosima i u međusobnim odnosima između njih i onih koji njima upravljaju. Uvjete, ograničenja i prirode ovu dužnost je osnovan po zakonu, kao što je navedeno u Kur'anu: "A vjernici, muškarci i žene, u savezu sa svakim drugim, dolaze zajedno u dobru i spriječiti zlo" ​​(9: 71 ).

Član 9

U nezavisnost Islamske Republike, sloboda, jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje su nerazdvojni, a njihova zaštita je odgovornost vlade i svakog pojedinog člana iranske nacije. Nijedan pojedinac, grupa ili tijelo ima pravo čak i minimalno narušavanje mjeru političke nezavisnosti, kulturne, ekonomske ili vojne i teritorijalni integritet zemlje pod izgovorom slobode, a ne organ ima pravo da ukine legitimnu slobodu koristeći pretendovanje da žele da očuvaju nezavisnost i teritorijalni integritet zemlje, čak i da se ne pribegavaju proglašenju zakona i propisa.

Član 10

Pošto je porodica osnovna jedinica islamskom društvu, sve zakone, propise i programe treba biti usmjerena na olakšavanje formiranja porodice, da štiti svetost porodice institucija i jačanje porodične veze, u skladu sa zakonom i Islamska etika.

Član 11

Prema stihu Koranića "Da, ova zajednica je jedna zajednica i ja sam tvoj Gospodar. Obožavaju Me "(21: 92), svi muslimani su jedna zajednica i Vlade Islamske Republike Iran ima obavezu da se stvori opće političke linije na osnovu sporazuma i solidarnost muslimanskog naroda, i da se uključe bez prekida za promociju ostvarivanje političkog, ekonomskog i kulturnog jedinstva svijeta islama.

Član 12

Zvanična religija Irana je islam škole Sciita Giafarita Imamita8, a ovaj članak se ne menja s vremenom. S druge scuole9 islamske, kao što su hanefi je Shafi'i je Maliki je hanbelijske i Zaydi smatraju se uz apsolutno poštovanje, a njihovi sljedbenici su potpuno slobodno ispovijedaju, učiti i obavljati radnje obožavanja koje odgovarajuće lizing, i u skladu sa njihovom vjerskom jurisprudencijom, njihovi privatni pravni ugovori (uključujući brak, razvod, nasljeđivanje, vrijeđanje) i srodnih sporova su zakonom predviđeni u sudovima. U svakoj regiji u kojoj sljedbenike navedenih škola čine većinu, lokalnih propisa, ograničava moć savjeta, oni će ispuniti odgovarajuće zahtjeve u zaštiti prava sljedbenika drugih škola.

Član 13

Zoroastrijanci, Jevreja i kršćana su jedine priznate vjerske manjine, au skladu sa zakonom su slobodne za obavljanje vjerskih obreda i ceremonija, i privatnih pravnih ugovora i na vjersko obrazovanje su slobodni da rade u skladu sa svojim standardima.

Član 14

Prema kur'anskoj stih: "Bog ne zabranjuje da se bavi dobrotom i pravdom oni koji se nisu borili protiv svoje vjere i da te nisam prešao iz vašeg domova: Bog sigurno voli bogobojazne" (60: 8), Vlada Republike Islamski Islam i svi muslimani moraju postupati protiv nemuslimana sa ljubaznošću, pravdom i pravičnošću, poštujući svoja ljudska prava. Ovaj princip važi samo za one koji ne zarađuju i ne djeluju protiv islama i protiv Islamske Republike Iran.

 


udio
uncategorized